363

Debata okoli voznega parka
Odgovori
Uporabniški avatar
maxima
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 643
Pridružen: 25.01.2015, 14:55
Kraj: Obalno-kraška
Kontakt:

Re: 363

Odgovor Napisal/-a maxima »

Pozdrav vsem. Ve kdo v kakšnem stanju je 363 002?
cokla
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 11516
Pridružen: 10.08.2007, 21:50
Kraj: ob levem bregu Save

Re: 363

Odgovor Napisal/-a cokla »

maxima napisal/-a:Pozdrav vsem. Ve kdo v kakšnem stanju je 363 002?
Voznem...
Zakaj dekleta povesijo oči, ko jim rečeš: "Ljubim te"?

Da bi videle, če je res !

( Regis Houser )
IztokkotzI
Poznavalec
Poznavalec
Prispevkov: 13
Pridružen: 27.12.2016, 22:09

Re: 363

Odgovor Napisal/-a IztokkotzI »

Pozdravljeni,

na forumu railserbia.net sem našel zanimivo debato o naši Brižitki, tukaj je citat:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Re: LOKOMOTIVE SERIJE JZ 362-000/100
Postby zlatan » 27. 12. 2008. 23:56 GMT +0000

hadzibane wrote:
Znači da su,u suštini,"kriva"loša elektrovučna podstanica i njena slabost?To sam već bio negde čuo,ali sam poželeo čuti mišljenja ljudi koji su radili i ili rade na ovoj zahtevnoj pruzi da to i u sebi potvrdim.Konkretno bih pitao:Zbog čega je Brižita "jela"više struje nego Mehovka?


Brizitka je koncipirana sa dva velika kolektorska elektromotora sa mono-motornim pogonom na C´i C´osovine. Svaki sest-polni istosmjerni elektromotor ima tri statora i dva polumotora (rotora) po okretnom postolju. Struja po motoru iznosi 520A u jednosatnom rezimu ili 495A trajno, sad pomnozi to na 4 polumotora i izracunaj koliko guta energije. Postojece EVP za istosmjerno napajanje imaju veoma ograniceni napon i izlaznu snagu zivinih ispravljaca u podstanicama. Kad lok SŽ-363 krene ona zaista doslovce rastura EVP uzimajuci struju do 2500A (kratkotrajno polazno opterecenje), ima nisku kriticnu brzinu 37.5 kmh pa moze vuci vece vucene mase od Zutke kod nizih brzina. Brizitka dakle ima seriju i paralelu, u paraleli zbraja 1500+1500v po grupi motora (rotora) i u paraleli sa jos jednom granom polumotora. Rezultat toga je da ovaj 6 polni VM guta onoliko koliko je tehnickim normativom dozvoljeno (deklarirano). Ova lok bez obzira na ovaj tzv nedostatak (ja krivim nas slab EVP*) ima tako npr dosta boljih performansi u odnosu na SŽ-362/HŽ 1061 lok. U rezimu pojave proklizavanja neke od osovina automatski pjeskari prednje osovine u smjeru ue uvodi sentiranje klizajucih rotora prednjih totora u smjeru (npr rotori 1-3). Ima snaznu ED otpornicku kocnicu snage 2400kw a moze nominalno funkcionalno kociti strujom 350A (380*). Kod zutke su motori u paraleli spojeni kao 1-3/2-5/4-6 i stvara se strujno opterecenje 3 grane 900A. Ova struja predstavlja struju kratkog spoja za brzi prekidac u EVP-u ali je stvara struja oduzimanja 1800A. Fidova sklopka je tek od nedavnog koristenja HELGI podignuta sa 1500A na iznad 2500A. Ioanko istosmjerni EVO moze u 2 sata preopterecenja podnesti do 550% nazivnog iznosa tj 2700A, bez otvaranja luka i ispada iz pogona. Zutka nakon dosegnutog napona u paraleli moze da sentira polja motora u 5 pozicija do vmax 120 kmh, a Brizita u 3 induktivna shunta (3 prelazna induktivna prelaza i 3 zatvaranja slabljenja polja) do vmax 125 kmh u rezimu VB (velika brzina). Ukratko receno, lok SŽ-363 ipak je dosta bolje rijesenje, u svakom pogledu od nje bi se mogla izvesti jedna dvosistemska lokomotiva. Koncar i Alsthom imaju plan rekonstrukcije ovih ellok za ac/dc napajanje i sa hifraulicnim automatskim prebacivanjem reduktora MB/VB. Postavicu taj nacrt da se vidi kako to izgleda. Poz



@SZ311

Taj plan sam ja nabavio jos negdje 1988 a on datira iz 1984. Koncar je razvio jedno rijesenje za pretvorbu u dvosistemsku lokomotivu ove serije 363-000 i to uz strucnu pomoc ALSTOM tvornice (hidraulika automatske promjene zubcanika bez strojovodje). Taj nacrt imam i pokusacu da ga postavim ovde. Lokomotiva bi imala trajnu snagu 4 MW uz struju 520A kao nominalnu i dva prenosna omjera za 75 ili 130 kmh. Regulacija napona na vucnim motorima putem tiristora tj choppera na istosmjernoj strani, staticki pretvarac pomocnih pogona, elektrodinamicka kocnica 2400kw/380A, mjesovita kocnica, automatska protiv klizna zastita itd. Upravljacke kabine sa novim konzolama, novi elementi signalizacije, mjerenja, zastita.. Po prvi puta u tom periodu razmatralo se ugradnja novog tipa klimatizera i novih hidraulickih sjedala, masa automatike koju je koncar trebao prema svome rijesenju instalirati. Bila bi to vrlo zanimljiva lokomotiva za 25kv/50hz i 3 kV napajanje. Steta bi bilo rijesavati se Brizitki, ipak je rijec o 37 potpuno ispravnih modela (1975-1982). Sledeci put cu naci i postaviti tu skicu, pozz

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prilagam še link do teme: http://www.railserbia.net/forum/viewtop ... &start=140



Ve kdo od vas še kaj več o teh načrtih rekonstrukcije? Na omenjenem forumu naj bi bila tudi slika skice predelane lokomotive ampak slika ni več dosegljiva.





Lep pozdrav
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re: 363

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

IztokkotzI napisal/-a:Pozdravljeni,

na forumu railserbia.net sem našel zanimivo debato o naši Brižitki, tukaj je citat:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Re: LOKOMOTIVE SERIJE JZ 362-000/100
Postby zlatan » 27. 12. 2008. 23:56 GMT +0000

hadzibane wrote:
Znači da su,u suštini,"kriva"loša elektrovučna podstanica i njena slabost?To sam već bio negde čuo,ali sam poželeo čuti mišljenja ljudi koji su radili i ili rade na ovoj zahtevnoj pruzi da to i u sebi potvrdim.Konkretno bih pitao:Zbog čega je Brižita "jela"više struje nego Mehovka?


Brizitka je koncipirana sa dva velika kolektorska elektromotora sa mono-motornim pogonom na C´i C´osovine. Svaki sest-polni istosmjerni elektromotor ima tri statora i dva polumotora (rotora) po okretnom postolju. Struja po motoru iznosi 520A u jednosatnom rezimu ili 495A trajno, sad pomnozi to na 4 polumotora i izracunaj koliko guta energije. Postojece EVP za istosmjerno napajanje imaju veoma ograniceni napon i izlaznu snagu zivinih ispravljaca u podstanicama. Kad lok SŽ-363 krene ona zaista doslovce rastura EVP uzimajuci struju do 2500A (kratkotrajno polazno opterecenje), ima nisku kriticnu brzinu 37.5 kmh pa moze vuci vece vucene mase od Zutke kod nizih brzina. Brizitka dakle ima seriju i paralelu, u paraleli zbraja 1500+1500v po grupi motora (rotora) i u paraleli sa jos jednom granom polumotora. Rezultat toga je da ovaj 6 polni VM guta onoliko koliko je tehnickim normativom dozvoljeno (deklarirano). Ova lok bez obzira na ovaj tzv nedostatak (ja krivim nas slab EVP*) ima tako npr dosta boljih performansi u odnosu na SŽ-362/HŽ 1061 lok. U rezimu pojave proklizavanja neke od osovina automatski pjeskari prednje osovine u smjeru ue uvodi sentiranje klizajucih rotora prednjih totora u smjeru (npr rotori 1-3). Ima snaznu ED otpornicku kocnicu snage 2400kw a moze nominalno funkcionalno kociti strujom 350A (380*). Kod zutke su motori u paraleli spojeni kao 1-3/2-5/4-6 i stvara se strujno opterecenje 3 grane 900A. Ova struja predstavlja struju kratkog spoja za brzi prekidac u EVP-u ali je stvara struja oduzimanja 1800A. Fidova sklopka je tek od nedavnog koristenja HELGI podignuta sa 1500A na iznad 2500A. Ioanko istosmjerni EVO moze u 2 sata preopterecenja podnesti do 550% nazivnog iznosa tj 2700A, bez otvaranja luka i ispada iz pogona. Zutka nakon dosegnutog napona u paraleli moze da sentira polja motora u 5 pozicija do vmax 120 kmh, a Brizita u 3 induktivna shunta (3 prelazna induktivna prelaza i 3 zatvaranja slabljenja polja) do vmax 125 kmh u rezimu VB (velika brzina). Ukratko receno, lok SŽ-363 ipak je dosta bolje rijesenje, u svakom pogledu od nje bi se mogla izvesti jedna dvosistemska lokomotiva. Koncar i Alsthom imaju plan rekonstrukcije ovih ellok za ac/dc napajanje i sa hifraulicnim automatskim prebacivanjem reduktora MB/VB. Postavicu taj nacrt da se vidi kako to izgleda. Poz


Misija nemogoče mojster. :mrgreen:
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re:

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

cokla napisal/-a:
Brižitka je imela prvotno ventilacijo vlečnih motorjev zvezano paralelno (vzporedno) zato je bilo hlajenje preveč intenzivno in je v naših zimah prihajalo do težav.To je bilo še pred letom 1985.Potem so ventilacij oprevezali v vzporedno vezavo in s tem rešili intenzivnost hlajenja.Se je pa v tej zimi ,ki jo omenja Dolfe pojavil problem vrtinčenja snega in so poskušali ta sneg odvajati s sekundarno ventilacijo in je tudi uspelo vendar se te ventilatorji kvarijo zato vgrajujejo že kar nekaj časa presmernike in asinhronske motorje za pomožno ventilacijo.V tej zimi(1985) je bilo veliko vdorov snega v sam motor generator,zato so vgrajevali zračne kanale po katerih je vleklo zrak za hlajenja MG.Po teh "izboljšavah" pa je pogojno rečeno mir.Če verjameš. :twisted:
Tukaj nekaj nebo držalo in sicer govoriš da je Briđita imela prvotno ventilacijo vlečnih motorjev zvezano v vzporedno vezavo nato pa so prevezali v vzporedno vezavo in s tem rešili intezivnost hlajenja. :shock:
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
cokla
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 11516
Pridružen: 10.08.2007, 21:50
Kraj: ob levem bregu Save

Re: Re:

Odgovor Napisal/-a cokla »

Heisenberg napisal/-a:
cokla napisal/-a:
Brižitka je imela prvotno ventilacijo vlečnih motorjev zvezano paralelno (vzporedno) zato je bilo hlajenje preveč intenzivno in je v naših zimah prihajalo do težav.To je bilo še pred letom 1985.Potem so ventilacij prevezali v zaporedno vezavo in s tem rešili intenzivnost hlajenja.Se je pa v tej zimi ,ki jo omenja Dolfe pojavil problem vrtinčenja snega in so poskušali ta sneg odvajati s sekundarno ventilacijo in je tudi uspelo vendar se te ventilatorji kvarijo zato vgrajujejo že kar nekaj časa presmernike in asinhronske motorje za pomožno ventilacijo.V tej zimi(1985) je bilo veliko vdorov snega v sam motor generator,zato so vgrajevali zračne kanale po katerih je vleklo zrak za hlajenja MG.Po teh "izboljšavah" pa je pogojno rečeno mir.Če verjameš. :twisted:
Tukaj nekaj nebo držalo in sicer govoriš da je Briđita imela prvotno ventilacijo vlečnih motorjev zvezano v vzporedno vezavo nato pa so prevezali v vzporedno vezavo in s tem rešili intezivnost hlajenja. :shock:
Lapsus...v zaporedno vezavo je bilo prevezano. Je pa lepo, da kdo vsaj bere. :thumbupl
Zakaj dekleta povesijo oči, ko jim rečeš: "Ljubim te"?

Da bi videle, če je res !

( Regis Houser )
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re: Re:

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

cokla napisal/-a: Lapsus...v zaporedno vezavo je bilo prevezano. Je pa lepo, da kdo vsaj bere. :thumbupl
Je že uredu Aleš.. sam da nebojo "ljubitelji" klobasali neumnosti ... :mrgreen:
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
holding
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 1799
Pridružen: 30.12.2006, 13:03

Re: 363

Odgovor Napisal/-a holding »

...Brižita je dobila ime po Brigitte Bardot........ :thumbupr ...slavni in sexy francoski filmski igralki iz 60-ih in 70-ih prejšnjega stoletja.....po slovensko se napiše in prebere Brižit Bardó.....
....in ne po kakšni igralki z "juga" z đ-jem....... [-X ....
cokla
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 11516
Pridružen: 10.08.2007, 21:50
Kraj: ob levem bregu Save

Re: 363

Odgovor Napisal/-a cokla »

holding napisal/-a:...Brižita je dobila ime po Brigitte Bardot........ :thumbupr ...slavni in sexy francoski filmski igralki iz 60-ih in 70-ih prejšnjega stoletja.....po slovensko se napiše in prebere Brižit Bardó.....
....in ne po kakšni igralki z "juga" z đ-jem....... [-X ....
:thumbupr
Zakaj dekleta povesijo oči, ko jim rečeš: "Ljubim te"?

Da bi videle, če je res !

( Regis Houser )
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re: 363

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

holding napisal/-a:...Brižita je dobila ime po Brigitte Bardot........ :thumbupr ...slavni in sexy francoski filmski igralki iz 60-ih in 70-ih prejšnjega stoletja.....po slovensko se napiše in prebere Brižit Bardó.....
....in ne po kakšni igralki z "juga" z đ-jem....... [-X ....

E ma si ti en pravi holding...
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re: 363

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

363-002 pa že dosti časa ni v prometu.. morda ve kdo kaj se dogaja z omenjeno lokomotivo? O:) :roll:
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
andrazon
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 510
Pridružen: 07.07.2011, 20:23

Re: 363

Odgovor Napisal/-a andrazon »

Živjo!

Zanima me sledeče. Wikipedia in nekateri drugi viri navajajo kot motorje lokomotive CC 6500, BBT 665 A1, v navodilih za uporabo E.lok 363 pa BB 668 A2. Kaj je razlika med obema, če bi kdo vedel pojasnit. Zanima me tudi kakšen je način navijanja na rotorju? 4 ščetke 6 polov...
Hvala že naprej :)
LP Andraž
Uporabniški avatar
Heisenberg
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 201
Pridružen: 14.07.2014, 3:22
Kraj: Koper

Re: 363

Odgovor Napisal/-a Heisenberg »

andrazon napisal/-a:Živjo!

Zanima me sledeče. Wikipedia in nekateri drugi viri navajajo kot motorje lokomotive CC 6500, BBT 665 A1, v navodilih za uporabo E.lok 363 pa BB 668 A2. Kaj je razlika med obema, če bi kdo vedel pojasnit. Zanima me tudi kakšen je način navijanja na rotorju? 4 ščetke 6 polov...
Hvala že naprej :)
Lokomotiva 363 ima polno kompenziran motor,torej govora je o dveh motorjih na isti osi s kolektorjema v sredini med rotorjema.
Tip motorjev je: TT 668 A2.
Za razliko med tema dvema tvojima navedenima motorjema pa ti bo kakšen drugi "stručko" podal razlike.
Kaj je mišljeno tukaj z "navijanjem"? Ne razumem,oprosti.
The hardest part of my job is being nice to people who think they know how to do my job.
Dejan
andrazon
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 510
Pridružen: 07.07.2011, 20:23

Re: 363

Odgovor Napisal/-a andrazon »

Ja, zgoraj sem se zmotil pri črkah, seveda sem mislil TT 668 A2...
Kar se kompenzacije tiče in same tehnične izvedbe motorja mi je jasno, bilo večkrat omenjeno, razen kompenzacije.
Heisenberg napisal/-a: Kaj je mišljeno tukaj z "navijanjem"? Ne razumem,oprosti.
Najbrž slab izraz... Zanima me vezava prevodnikov na rotorju. Angleški izraz za to je Rotor armature winding, potem se največ omenja lap in wave winding. Do tu vse gre, ni mi pa jasno kako je izvedena povezava 4 krtačke na kolektor in 6 polni stator?
LP Andraž
Uporabniški avatar
Re 4/4
Strojevodja I
Strojevodja I
Prispevkov: 4293
Pridružen: 01.09.2011, 20:55

Re: 363

Odgovor Napisal/-a Re 4/4 »

andrazon napisal/-a:, potem se največ omenja lap in wave winding. Do tu vse gre, ni mi pa jasno kako je izvedena povezava 4 krtačke na kolektor in 6 polni stator?
Za ta dva angleška izraza imamo slovenski prevod. Kje imaš pa število utorov Q? Qp=Q/3p
*p=pol
Odgovori